RUNOVIĆI

Stanovništvo je temeljni čimbenik društvenog, gospodarskog i kulturnog života i razvitka svakog društva. Ono je osnovna proizvodna snaga, nezamjenjiv element gospodarskih procesa, jer njegova brojnost, znanje i napori uvjetuju strukturu, organizaciju i ukupnu efikasnost tih procesa. S druge strane, stanovništvo daje krajnji smisao gospodarskim procesima koji određuju njegovu materijalnu osnovu opstanka i razvitka, jer proizvedena dobra služe zadovoljavanju raznovrsnih potreba stanovništva, a potrošnja je krajnji smisao proizvodnje. Zato se razmatranja o gospodarstvenom razvitku ne mogu odvojiti od stanovništva kao njihova bitnog okvira. Formiranje i korištenje radnih resursa društva jedan je od osnovnih problema društvene reprodukcije i razvitka, te planiranje društvenog i gospodarskog razvitka mora kao svoj bitni element uključiti i analizu raspoloživih radnih resursa i način njihove uporabe. Prema podacima popisa stanovništva 2001. u općina Runovići, koja se prostire na 59,40 km2 ili 1,31 % površine Splitsko-dalmatinske županije, živjelo je 2.643 stanovnika, odnosno 0,79 % stanovništva Splitsko-dalmatinske županije.



Tablica pokazuje u vremenskom nizu od 1953.-2001. godine konstantno apsolutno smanjenje broja stanovnika općine Runovići, ali i relativno smanjenje udjela stanovnika općine u odnosu na broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije.
Ukupno stanje i kretanje stanovništva na jednom području rezultanta je razine i tendencije razvoja komponenti prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva (nataliteta, mortaliteta, imigracije, emigracije). Ono je, dakle, agregatni izraz zajedničkog kretanja ovih veličina u prošlosti i sadašnjosti. To iziskuje složeni pristup praćenju i proučavanju demografskog procesa jer demografski razvoj ne ovisi samo o procesima na njenom području, već i o funkcijama i demografskim kretanjima širih prostora. Izvori priraštaja stanovništva su u prirodnom i mehaničkom kretanju.

Kretanje stanovništva

Praćenje i izučavanje demografskih procesa je složeno jer demografska kretanja  ne ovise samo o funkcijama koje se obavljaju na području današnje Općine, već i o funkcijama i kretanjima širih prostora, te šire regije (Splitsko-dalmatinske županije).
Stanovništvo općine Runovići različito se kretalo u pojedinim međupopisnim razdobljima (1857 - 2001), do 1921. godine raste različitom dinamikom popisnih razdoblja, da bi u svim kasnijim popisnim godinama imalo trend opadanja broja stanovnika.
U nastavku je dan brojčani prikaz broja stanovnika svih naselja u sastavu Općine Runovići.

Općina Runovići nastala je iz stare općine Imotski. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u općini Podbablje. U 1869. i 1921. sadrži dio podataka za općine Podbablje i Zmijavci.  Podaci za naselje Podosoje u 1857. i 1869. su sadržani u naselju Podbablje Gornje,općina Podbablje. Do 1921. iskazivano kao dio naselja. Podaci za naselje Runović u 1869. i 1921. sadrži podatke za naselja Hršćevani i Zmijavci.

Prema demografskim prognozama Prostornog plana uređenja Splitsko -dalmatinske županije, u 2015. godini se procjenjuje da će na području općine Runovići živjeti 4.000 stalnih stanovnika.

Dobna i spolna struktura stanovništva

Prirodni priraštaj općine Runovići daje u cijelosti sliku nepovoljnog demografskog stanja. Kratkoročna i direktna posljedica je odlazak primarno mlađih dobnih kohorti, što se naknadno odražava kroz smanjenje broja stanovništva prouzročen smanjenjem nataliteta. Slika prikazuje dobnu i spolnu strukturu stanovništva općine Runovići.



Slika jasno ukazuje i na karakteristike emigracijskog razvoja općine Runovići zbog strmijeg piramidnog oblika, odnosno relativno nesrazmjerno manjih mlađih skupina u odnosu na brojnije starije skupine.
Dobno-spolna piramida poremećena je na štetu mladih dobnih skupina, posebno onih od 20-35 godina. Uzroci i posljedice su poznati, a iz odnosa skupine mladog stanovništva proističu i radni i vitalni kontingent. U ovoj situaciji je odgovarajuće pomlađivanje prijeko potrebno, ali i vrlo teško. Da bi došlo do šire baze i normalnije strukture, potrebni su zahvati širokih razmjera od čisto gospodarskih, vezanih za mogućnost zapošljavanja i materijalne sigurnosti do zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i dr.

Tablica . Velike dobne skupine 2001.
Izvor: Popis stanovništva

Dobna struktura stanovništva općine Runovići je nepovoljna. Utjecaj dobne strukture stanovništva na budući demografski razvitak proizlazi iz njene uzročno-posljedične veze s komponentama prirodnog kretanja stanovništva, kao i iz povezanosti s migracionim kretanjima te ostalim strukturama stanovništva. Obzirom da je na području Općine Runovići koeficijent starosti veoma nepovoljan (26,8 u 2001. godini) čime je pređena granična vrijednost od 12, a indeksa starosti 97,5 čime je pređena granična vrijednost od 40, riječ je o izrazito starom stanovništvu na području općine, što implicira negativnu tendenciju demografskog razvoja.
Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Indeks starosti ili indeks starenja je odnos između broja starih 60 i više godina prema broju stanovnika starih 0-20 godina. Njegova kritična vrijednost iznosi 40% ili 0,40. Smatra se kada indeks starenja prijeđe tu vrijednost da je dotično stanovništvo već zašlo u proces starenja.



Migracije

Migracija ili mehaničko kretanje stanovnika tradicionalno je područje demografskih istraživanja i u mirnodopskim prilikama racionalan je odgovor na područne razlike u razini privrednog razvoja koje znači i razlike u mogućnosti zaposlenja, stjecanja većih zarada, boljih uvjeta života i rada. Migracije imaju značajan utjecaj na promjene u dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva, na promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva i društveno-gospodarski razvoj.
Prema podacima popisa 2001. u općini Runovići od ukupnog broja stanovnika njih 2089 ili 79,04% je živjelo od rođenja u istom naselju, što pokazuje slabije izraženu migracionu komponentu.
Naselje Runovići imalo je gotovo identičan postotak udjela autohtonog stanovništva – 77,84%, a ostala manja naselja u pravilu sudjeluju sa većim postotkom. Po pretežnosti naseljavanja najveći dio je doselio iz Splitsko-dalmatinske županije – 48,3%, od imigranata iz inozemstva 83,8% je iz susjedne BIH. S obzirom na ljudski potencijal općine Runovići pokazuje se i dalje intenzivna migracija ka središnjem naselju Općine.



Obrazovna struktura

Ekonomske implikacije procesa demografskog starenja dolaze prvenstveno do izražaja preko njegova djelovanja na obujam priliva mladih naraštaja, radnu dob i na stupanj aktivnosti stanovništva. Gospodarski i socijalni čimbenici koji djeluju na veličinu aktivnog stanovništva su brojni i podložni čestim promjenama, a promjene u ekonomskoj strukturi predstavljaju dugoročan proces koji je u čvrstoj vezi s razinom i dinamikom gospodarskog razvitka.
Diversifikacija društvene podjele rada, čija je vanjska manifestacija specijalizacija zanimanja, temelji se na promjeni strukture radne snage prema obrazovanju. Suvremeni proces rada stalno zahtjeva višu razinu obrazovanja zaposlenika tj. višu školsku spremu.  Budući da je obrazovanje bitan način specijalizacije za obavljanje kompliciranog rada, ono je ujedno i pretpostavka i posljedica promjena u strukturi stanovništva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju koje nastaju usporedno sa gospodarskim razvojem, odnosno kvaliteta ljudskih resursa koja se odražava kroz obrazovnu strukturu stanovništva i njezino kretanje osigurava značajne razvojne potencijale, no sve brži tehnički progres zahtijeva sve kvalitetnije formalno obrazovanje i organizaciju i poticanje kontinuiranog obrazovanja uz rad.
Strukturu stanovništva prema školskoj spremi u popisu 2001. godine pokazuje slijedeća tablica:

Tablica. Udio stanovništva po školskoj spremi u 2001. godini
Izvor: Popis stanovništva 2001.

Stanovništvo općine  Runovići uglavnom je završilo srednju školu, uz manji udio onih koji su sa završenom osnovnom školom i bez škole.

Aktivnost i radni kontingent

Poljoprivrednog stanovništva ima 57, što iznosi samo 3,92% ukupnog stanovništva. Broj evidentiranih poljoprivrednika u posljednjem desetogodišnjem periodu se deseterostruko smanjio. Radni kontingent je prema popisu iz 2001. godine iznosio ukupno 1455 osoba, odnosno čini 55,05% ukupnog stanovništva, na razini Splitsko-dalmatinske županije je 63,92%.  Iznos stope aktivnosti u 2001. godini od 62,47% radnog kontingenta, koji se s obzirom na stalni pad gospodarskih aktivnosti i zaposlenosti stalno smanjivao, ukazuje da postoje značajne rezerve za povećanje uključenosti radne snage na tržište rada. Naime, u izrazito povoljnim uvjetima stopa aktivnosti doseže vrijednost do 80%. Stanje stanovništva kao gospodarskog resursa, potencijala dato je prema naseljima slijedećom tablicom:


Iz analize aktivnosti stanovništva vidljivo je da udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2001. godini iznosi 34, 39% (žena svega 36,63%). Od  909 aktivnih stanovnika njih 573 (ili 63,04%) obavlja zanimanje.

Tablica. Stanovništvo prema aktivnosti
Izvor: Popis stanovništva 2001.


Popisom stanovništva 2001. zaposleno prema pretežitoj aktivnosti je bila 573 osoba. Od toga u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva 32, rudarstvo i vađenje 2, prerađivačke industrije 64, opskrbe električnom energijom, vodom i plinom 6, građevinarstva 65, trgovine na veliko i malo-popravak motornih vozila i motocikla-predmeti za osobnu upotrebu i kućanstvo 36, hotela i restorana 18, prijevoza-skladištenja-veza 32, financijskog posredovanja 8, poslovanja nekretninama-iznajmljivanjem-poslovnim uslugama 13, javne uprave i obrane-obveznog socijalnog osiguranja 52, obrazovanja 49, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 11, ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima 12, privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 3, izvanteritorijalne organizacije i tijela 1 i nepoznatom djelatnošću 52.

Domaćinstva

Kretanje domaćinstava po naseljima u razdoblju 1981.-2001. g. je dano u Tablici .

Tablica. Domaćinstva 1981.-2001.
Izvor: Popisi stanovništva  

Kretanje broja domaćinstava u popisnim razdobljima 1981.-1991. karakterizira veliki porast broja domaćinstava uz istodoban pad prosječne veličine domaćinstava. Prosječne veličine domaćinstva nisu se bitno mijenjale između dva posljednja popisa, ali je uz pad broja stanovnika došlo i do pada broja domaćinstava.

Stanovanje

Stanovanje (stalno i povremeno) je osnovna funkcija naselja i u pravilu je to funkcija koja zauzima najveći udio površine. Na području općine stambena funkcija je posebno naglašena, obzirom na atraktivnost područja ali i za ulaganje u nekretnine.
Prema popisu 2001. godine na teritoriju općine  bilo je 769 stanova za stalno stanovanje, istodobno je  popisano 782 kućanstava.
Usporedbom broja stanova i broja kućanstava proizlazi da ima 13  stanova manjka u odnosu na broj domaćinstava, a nastanjenost je 1,02 kućanstva po stanu.
Međutim, kada se promatra broj nastanjenih stanova, kojih je 743, tada je u odnosu na broj kućanstava evidentno da nedostaje 39 stan odnosno da je u nastanjenim stanovima 1,05 domaćinstva po stanu.
Ukupna površina nastanjenih stanova je 53,372 m2, iz čega slijedi da je površina prosječnog stana 71,83 m2.

Tablica. Stanovi prema korištenju i površini
Izvor: Popis stanovništva 2001.

Ukupnom broju nema stanova u kojima se obavlja djelatnost.

Tablica. Nastanjeni stanovi prema broju soba i površini
Izvor: Popis stanovništva 2001.

Prosječna veličina kućanstava je 3,38 člana. U odnosu na prošle popise prosječna veličina kućanstava se neznatno smanjuje sa 3,49 u 1991. na 3,38 u 2001. godini. Struktura prema broju članova pokazuje da je najveći udio kućanstava sa 2 člana,odnosno 25%, jednočlanih 22%, sa 6 i više članova 18%, sa 5 članova 13%, sa 3 i 4 člana po 11%. Sa standardom od 1 sobe po članu kućanstva, takvoj bi strukturi trebala korespondirati struktura stanova prema broju soba. Najveći je udio trosobnih stanova – 32%, zatim dvosobnih i četverosobnih - 23%, jednosobnih – 16%, te naposljetku peterosobnih-4% i šesterosobnih –2%.
Dio stanova se ne koristi za stanovanje, već u druge svrhe, kao poslovni prostor i sl., prema popisu 2001. nije bilo je registrirano,  procjenjuje se međutim da postoji određen broj i takvih stanova.
Prema popisu 2001. bilo je 769 stana za stalno stanovanje, prosječne površine 71,17m2, sa 3,4  stanovnika po stanu i 20,71m2 po stanovniku.
Popis 2001. pokazuje da je relativno mnogo stanova bez zahoda i kupaonice, nešto povoljnije je stanje sa instalacijama.

Tablica. Stanovi prema opremljenosti
Izvor: Popis stanovništva 2001.

Potrebe za stanovima definirane su:
brojem postojećih domaćinstava bez stana;
prognoziranim brojem novih domaćinstava;
mogućim brojem imigranata;
novom kvalitetom potražnje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.).

Tendencije razvitka stanovništva

Gledanje na budući razvitak stanovništva treba temeljiti na međuodnosu društveno-ekonomskih i demografskih činitelja razvitka i njihovoj različitoj snazi utjecaja u različitim vremenima. Posebno je važno uočavati uzroke dosadašnjeg razvitka i procesno stanje demografske strukture, jer će upravo strukturna stanja bitno utjecati na kvalitetu i dinamiku promjena u budućem razvoju. Istražene demografske prilike i procjena uvjeta u kojima će se u buduće stanovništvo razvijati, pokazuju da je realno očekivati daljnji pad stope nataliteta. Međutim, tendencije u tom području moguće je mijenjati izmjenom karakteristika gospodarskog razvoja, odnosno aktiviranjem promicane hrvatske pronatalne politike. Stanovništvo općine Runovići karakterizira "demografsko starenje" te se u slijedećim razdobljima može očekivati proces daljnjeg starenja i porast stope mortaliteta. Utjecaji migracijske komponente koji su, dakle, odredili dosadašnji demografski razvoj ovisiti će u prvom redu o ekonomskim čimbenicima razvoja gravitirajućih područja, kao što su pravci i struktura investiranja, lociranje novih proizvodnih kapaciteta, stopa rasta gospodarstva u cjelini, te principijelnosti i ustrajnosti u provođenju demografske politike.

Neki od elemenata smanjenja imigracione privlačnosti Splita kao osnovnog gravitacijskog središta područja cijele Županije su:

- iscrpljenost demografskih rezervi emigracijskih područja
- promjena u strategiji privrednog razvoja
- otežani uvjeti zapošljavanja i teškoće privredne i neprivredne infrastrukture.
- razvoj turizma u manjim mjestima obalnog područja


Demografski su procesi dugotrajni te se pri procjeni za buduće razdoblje mogu uzeti u obzir slijedeći uvjeti:

- da fertilitet ostaje na vrlo niskoj razini,
- da mortalitet ostaje na istoj razini i polako se povećava,
- da imigracijski procesi stagniraju i smanjuju se,
- da specifične potrebe za radnom snagom održavaju kontinuitet sezonskih migracija s vrlo malom vjerojatnosti njihova pretvaranja u trajnu imigraciju,
- da je nerealno promatrati emigranata kao značajnu rezervu i oslanjati se na potencijalni pozitivan učinak povratka.


Takvi uvjeti rezultiraju da je osnovna demografska značajka općine, Županije i Hrvatske usporavanje rasta stanovništva i postupno starenje, odnosno smanjenje udjela mladih, a povećanje udjela starijih osoba. Ova projekcija ukazuje na prirodnu - biološku osnovicu budućeg razvoja stanovništva i na moguće prilike u regiji. Izrazito teška  situacija je na otocima gdje je iznimno niski natalitet povezan s dugotrajnom tradicijom emigracije. Nedostatak u realnijoj procjeni budućeg razvitka stanovništva je u činjenici da se projekcija vrši za razdoblje do 2015. godine što u odnosu na stanje iz popisne 2001. godine predstavlja razmjerno preveliki vremenski period, a projekcije dugoročnog demografskog razvitka predstavljaju okvir za sveukupni prostorni razvitak i bitno utječu na dimenzioniranje svih sastavnica planiranja na regionalnoj i lokalnoj razini. Izmjene u demografskim tijekovima, osobito dosadašnjih neusklađenosti, moguće su jedino na dugoročnoj osnovi.